Inicijativa Muzeja žrtava genocida da se obilasci mesta stradanja Srba u Drugom svetskom ratu uvrste u program rekreativne nastave i đačkih ekskurzija prihvaćena je i mogla bi da bude realizovana već od septembra.
Deci nismo u dovoljnoj meri približili nacionalni identitet, stradanje i iskustvo genocida, evo prilike da to ispravimo.
Ovo za Sputnjik kaže direktor Muzeja žrtava gencida Dejan Ristić i dodaje:
„Sada je na Ministarstvu da školama prenese ovu inicijativu. Biće posebno zanimljivo videti na koji način će škole i roditelji reagovati, verujem da ćemo polako ući u ciklus redovnih obilazaka odgovarajućih lokaliteta i na teritoriji Srbije i na podurčju bivše države, ali i Evrope“.
On kaže da smo, uz čast izuzecima, pre svega kao roditelji napravili ozbiljan propust u prethodnim decenijama, te da je upoznavanje dece, pre svega sa mestima stradanja Srba, ali i drugih naroda u Drugom svetskom ratu, neophodno.
„Nismo u dovoljnoj meri približili deci nacionalnu povesnicu srpskog naroda, nismo u dovoljnoj meri približili sve ono što čini sopstveni nacionalni identitet, a u okviru njega i taj stradalnički momenat iz perioda Drugog svetskog rata“.
Međutim, vest da su ministar prosvete Branko Ružić i njegov tim prihvatili inicijativu otvorila je polemiku u javnosti, u medijima se ređaju ankete sa đacima, roditeljima, nastavnicima i profesorima koji daju svoj sud o ovoj važnoj temi.
Blagi otpor kod nastavnika istorije
Blagi otpor primećen je kod profesora istorije koji smatraju da je poseta najvećem stratištu srpskog, ali i jevrejskog i romskog naroda na ovim prostorima, Spomen – području Jasenovac u Republici Hrvatskoj, nebezbedna.
Milan Gulić iz Instituta za savremenu istoriju je jedan od retkih istoričara koji već godinama govori o potrebi da deca posete stratišta iz Drugog svetskog rata, da makar, kada putuju ka zapadu, posete Jasenovac.
On kaže da brigu za bezbednost zbog posete Jasenovu treba razumeti, ali da to pitanje ne mora i ne sme da se ispreči ispred inicijative Muzeja žrtava genocida.
„Obilaske mesta stradanja obavezno treba uvrstiti u program ekskurzija, a ne treba zaboraviti da se deo sistema ustaških logora za masovno istrebljenje nalazi i na teritoriji Republike Srpske. Donja Gradina je integralni deo tog Spomen-područja, ona će dovoljno oslikati razmere stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu“.
Nije cilj podgrevanje mržnje
Guliić dodaje da je važno istaći da cilj upoznavanja dece se stradalničkom istorijom i genocidom nije da se podgreva mržnja:
„Važno je se odgajaju generacije koje će biti dovoljno svesne šta se na ovim prostorima dešavalo u skorijem vremenskom periodu, odnosno tokom 20 veka, to znanje do sada na ekskurzijama nisu mogli da upotpune“, ističe Gulić.
(Sputnjik)