Makedonski parlament je posle tri dana rasprave i niza incidenata usvojio zaključke o francuskom predlogu nastavka pregovora te zemlje sa Evropskom unijom.
Poslanici VMRO-DPMNE i Levice napustili su sednicu pre glasanja.
Sa 68 glasova „za“ poslanici su usvojili zaključke koje će proslediti Vladi Severne Makedonije kako bi se nastavio proces sa Evropskom unijom i usvojio pregovarački okvir.
Poslanici su usvajanje zaključaka pozdravili aplauzom i u skupštinskoj sali razvili zastavu Severne Makedonije, kao i zastavu Evropske unije.
Prethodno su poslaničke grupe SDSM i DUI dostavile nove nacrte zaključaka.
Glasanje je prošlo bez poslanika VMRO-DPMNE i Levice, koji su napustili sednicu Sobranja, zato što nije prihvaćen zahtev poslanice Dafine Stojanoske za pauzu od sat vremena nakon završetka rasprave o francuskom predlogu pregovaračkog okvira.
Poslanici VMRO-DPMNE i Levice tražili su odbacivanje francuskog predloga, koji, prema njihovim rečima, vodi direktnoj asimilaciji makedonskog naroda i dugotrajnoj opstrukciji evropskog puta Severne Makedonije.
Sa druge strane, poslanici vladajuće koalicije uvereni su da ovaj pregovarački okvir nudi nepovredivost makedonskog identiteta, kao i početak pregovora za punopravno članstvo u Uniji.
Rasprava u Sobranju protekla je u napetoj atmosferi uz razmenu optužbi za izdaju nacionalnih interesa i bugarizaciju države.
Dok je trajala rasprava, u Skoplju su organizovani protesti građana. Ukupno deset osoba je privedeno, jer su tokom rasprave „tvrdim predmetima“ gađali zgradu parlamenta.
Šta podrazumeva francuski predlog
Francuski predlog za rešavanje problema između Skoplja i Sofije rezultat je diplomatske inicijative, koju je krajem prošle godine pokrenuo predsednik Emanuel Makron, želeći da se makedonske evrointegracije pokrenu sa mrtve tačke pre kraja francuskog predsedavanja EU.
Nekoliko meseci kasnije, Skoplje i Sofija su dobili nacrt sporazuma, prema kojem bi dve strane pristale na dogovor nakon čega bi bila održana prva međuvladina konferencija EU i Severne Makedonije. Naredna pak bila bi zakazana tek pošto bi bugarska manjina bila upisana u makedonski Ustav.
Ostala pitanja, prema tom planu, bila bi rešavana tokom pregovora EU i Severne Makedonije.
Ovaj sporazum, prvo, predstavljao je okidač složenije političke krize u Bugarskoj, koja je, na koncu, rezultirala padom vlade Kirila Petkova.
Bugarska je, već godinama, jedina prepreka početku pregovora Severne Makedonije sa Evropskom unijom, iako su dve države 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji pak smatraju da je pre početka pregovora potrebno rešiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Bugarska navodi i da je „makedonski jezik nastao 1944. godine“, te da može da se računa jedino kao „pisana regionalna forma bugarskog jezika“.
(RTS/TELMA/PLUSINFO)